Hrvatska Vlada je nedavno uputila novi Zakon o grobljima u parlamentarnu proceduru, koji predviđa značajne promene u vezi sa spomenicima na grobovima. Ovaj zakon ima za cilj uklanjanje svih spomenika postavljenih nakon 30. maja 1990. godine, na kojima su ispisane poruke koje nisu u skladu sa stavovima aktuelne vlasti, posebno desno orijentisanog Domovinskog pokreta. Ovakva odluka izaziva zabrinutost među određenim grupama stanovništva, posebno među Srbima, čiji su spomenici često na meti ovih zakonskih promena.
Prema novom zakonu, biće uništena grobna mesta Srba poginulih tokom ratnih sukoba u Hrvatskoj, ukoliko na nadgrobnim pločama pišu poruke koje vlasti smatraju spornim. Jedan od konkretnih primera je mauzolej Vukašina Šoškočanina u Borovu Selu. Za hrvatske vlasti, Šoškočanin je označen kao zločinac, a na njegovom mauzoleju, ispisano ćiriličnim slovima, stoje reči koje se ne dopadaju vlastima.
Potpredsednik Vlade, Branko Bačić, je nakon sednice Vlade izjavio da je novi zakon stavljen u proceduru zbog toga što dosadašnji zakon „nije prikladan sadašnjem vremenu“. On je naveo da je jedan od glavnih razloga za donošenje novog zakona to što su nakon Domovinskog rata ostali spomenici sa natpisima koji su protivni ustavno-pravnom poretku Hrvatske. Bačić je istakao da je cilj zakona uklanjanje spomenika koji vređaju verske, moralne ili nacionalne osećaje, kao i onih koji veličaju agresorsku vojsku.
Zakon predviđa da se spornim mogu smatrati samo spomenici postavljeni nakon 30. maja 1990. godine, kako bi se izbeglo otvaranje vrata za istorijski revizionizam i dalju podelu u društvu. Ovaj pristup izaziva zabrinutost, jer se može smatrati kao način cenzure istorije i pokušaj da se iz prošlosti izbrišu određeni aspekti koji nisu u skladu sa trenutnom politikom.
Prema predloženom zakonu, spornim nadgrobnim spomenicima može se prijaviti bilo ko, a uvode se poverenstva na nivou županija koja će davati mišljenja o prikladnosti ovih spomenika. Ukoliko korisnik grobnog mesta ne ukloni spomenik u zakonskom roku, uklanjanje će biti izvršeno putem trećih osoba. Takođe, predviđene su kazne za vlasnike grobova koji ne postupe po zakonu, sa kaznama u rasponu od 1.000 do 5.000 evra.
Novi zakon takođe uređuje status memorijalnih grobalja za poginule branitelje, kojima će upravljati Ministarstvo hrvatskih branitelja. Ova promena može biti viđena kao pokušaj da se dodatno naglasi značaj hrvatskih vojnika i njihovih žrtava, dok se istovremeno minimizuje sećanje na druge žrtve koje nisu u skladu sa dominantnom naracijom.
Ovaj zakon dovodi do ozbiljnih pitanja o pravdi, sećanju i identitetu u Hrvatskoj. Kritičari smatraju da bi ovakvi zakoni mogli dovesti do daljej polarizacije društva. U vreme kada se suočavamo sa brojnim izazovima, važno je da se svi aspekti prošlosti prepoznaju i poštuju, kako bi se izgradila budućnost zasnovana na razumevanju i pomirenju, a ne na zaboravu i brisanju.
Na kraju, donošenje ovog zakona može imati dugoročne posledice po društvo, jer se postavlja pitanje koliko će se prošlost moći zaboraviti ili izmeniti, a koliko će zajednice moći da žive sa svojim sećanjima. U svetlu ovih promena, važno je da se razgovara o načinu na koji se sećamo prošlosti i kako to utiče na našu sadašnjost i budućnost.
