Zagrejavanje okeana ubrzano, posledice za ekosisteme

Stefan Milosavljević avatar

Rastuće temperature mora imaju sveobuhvatan uticaj na životnu sredinu, privredu i klimatske obrasce širom sveta. Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Environmental Research Letters, istraživači su analizirali podatke o zagrevanju okeana u poslednjih 40 godina, koristeći satelitske informacije počev od 1985. godine. Ova studija, koju je predvodio Kristofer Merčant sa Univerziteta u Redingu, otkriva alarmantno ubrzanje temperature mora.

Tokom osamdesetih godina prošlog veka, prosečna temperatura površine mora povećavala se za oko 0,06 stepeni Celzijusa svake decenije. U današnje vreme, ova cifra je porasla na 0,27 stepeni po deceniji, što predstavlja više od četiri puta veće ubrzanje. Ove promene ne samo da objašnjavaju rekordne temperature mora u protekle dve godine, već i ekstremne vremenske pojave, uključujući snažne oluje koje su zadesile različite delove sveta.

Prema podacima, od 2023. do 2024. godine, temperature svetskih okeana bile su na rekordnim nivoima čak 450 uzastopnih dana. Ove visoke temperature doprinele su stvaranju razarajućih uragana, a istraživači ističu da je 44% viška toplote rezultat ubrzanog zagrevanja okeana. Iako su neki od ovih efekata povezani sa prirodnim fenomenom poznatim kao El Nino, koji zagreva tropske vode Pacifika, ubrzanje zagrevanja je značajan faktor koji doprinosi globalnim klimatskim promenama.

Uticaji rastućih temperatura mora su dalekosežni. One utiču na osetljive ekosisteme kao što su koralni grebeni, koji su ključni za biodiverzitet i ribarstvo. Promene u temperaturi vode mogu uzrokovati izumiranje nekih vrsta riba i drugih morskih organizama, što dalje utiče na privredu koja se oslanja na ribarstvo. Dugoročni efekti uključuju surovije oluje, porast nivoa mora i učestalije, teže požare, što sve predstavlja ozbiljne pretnje za životnu sredinu i ljudske zajednice.

Eksperti upozoravaju da ako se ne preduzmu značajni koraci ka smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte i smanjenju potrošnje fosilnih goriva, okeani bi mogli nastaviti da se zagrevaju brže nego što se to trenutno dešava. U slučaju da se ostvari ovaj sumorni scenario, Merčant predviđa da će klimatske promene dostići vrhunac onoga što nam klimatski modeli već ukazuju.

S obzirom na ozbiljnost situacije, pozivaju se vlade i pojedinci da preduzmu hitne mere kako bi se smanjio negativan uticaj na klimu i očuvala priroda. U suprotnom, posledice će biti katastrofalne za ekosisteme i ljudske zajednice širom sveta. Ključna rešenja uključuju prelazak na obnovljive izvore energije, povećanje energetske efikasnosti i promenu potrošačkih navika, što je od suštinskog značaja za očuvanje okeana i života na planeti.

Stefan Milosavljević avatar