Zapadni Balkan treba da uloži najmanje 37 milijardi dolara naredne decenije zbog klimatskih promena

Vojislav Milovanović аватар

Prema regionalnom Izveštaju o klimatskim promenama i razvoju (ČDR) Svetske banke, šest ekonomija Zapadnog Balkana treba zajedno uložiti najmanje 37 milijardi dolara tokom naredne decenije kako bi se adekvatno zaštitili građani i imovina od sve većih štetnih uticaja klimatskih promena. Ekonomije Zapadnog Balkana treba povećati otpornost na klimatske promene kako bi zaštitile građane i podstakle privredni rast, navodi se u izveštaju Grupe Svetske banke. Implementacija odgovarajućih mera u cilju odgovora na klimatske promene mogla bi doneti ogromne koristi za Zapadni Balkan.

Izveštaj je naglasio važnost ulaganja u adaptaciju na klimatske promene i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte na Zapadnom Balkanu. „Mnoge zemlje regiona suočavaju se sa sve izraženijim ekstremnim vremenskim uslovima, uključujući poplave, suše, oluje, toplotne talase i pojačane vetrove, što povećava rizik od zdravstvenih problema, štete po životnu sredinu i privredu“, navodi se u izveštaju.

Prema proceni, ove ekstremne klimatske promene mogu rezultirati ekonomskim gubicima koji bi mogli da dostignu 3,2 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u najtežim slučajevima. Zbog toga je neophodno uložiti u infrastrukturu, vodoprivredu, poljoprivredu, šumarstvo, energetiku, turizam, zdravstvo i obrazovanje kako bi se povećala otpornost na klimatske promene i smanjila ranjivost regiona.

U izveštaju se ističe i važnost regionalne saradnje i koordinacije u borbi protiv klimatskih promena, s obzirom na to da ovi izazovi ne poznaju granice. „Osim što će obezbediti bolju zaštitu zdravlja, sigurnosti i imovine građana, ulaganje u odgovor na klimatske promene će omogućiti i nove prilike za razvoj i rast privrede u regionu“, navodi se u izveštaju.

Sa druge strane, nedostatak akcije u borbi protiv klimatskih promena mogao bi dovesti do ozbiljnih posledica po ekonomiju i društvo Zapadnog Balkana. „Ograničeni resursi, rastuće emisije gasova sa efektom staklene bašte, zastarela infrastruktura, zagađenje vazduha, nedostatak regulative i upravljanja otpadom samo su neki od problema koji se trenutno javljaju na Zapadnom Balkanu i zahtevaju hitnu akciju“, navodi se u izveštaju.

Stoga, Grupe Svetske banke preporučuje da ekonomije Zapadnog Balkana ubrzaju akciju u cilju smanjenja rizika i ranjivosti na klimatske promene. „Važno je da se donesu politike, investicije i planovi koji će omogućiti smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, kao i prilagođavanje na izazove klimatskih promena“, ističe se u izveštaju.

Takođe se navodi da će ulaganje u čistu energiju, energetsku efikasnost, očuvanje vodnih resursa, obnovljive izvore energije, zaštitu šuma i smanjenje zagađenja vazduha biti ključni koraci ka promeni trenutne situacije na Zapadnom Balkanu. „Investicije u zelenu ekonomiju su neophodne kako bi se region prilagodio novim izazovima klimatskih promena i osigurao održiv razvoj“, navodi se u izveštaju.

Na kraju, izveštaj naglašava da je neophodna zajednička akcija svih zemalja Zapadnog Balkana, kako bi se adekvatno odgovorilo na sve veće izazove klimatskih promena. „Samo zajedničkim naporima i saradnjom možemo zaštititi živote i imovinu građana, unaprediti ekonomiju regiona i osigurati održivu budućnost za sve“, zaključuje se u izveštaju.

Vojislav Milovanović аватар