U Bosni i Hercegovini, samo tri posto prirodnih područja je zaštićeno, što je izazvalo zabrinutost u ekološkim udruženjima. Iako su evidentni mali pomaci u oblasti ekologije, institucije ne pokazuju dovoljno interesa za zaštitu životne sredine. Prema stručnjacima, najveći problem je nedostatak brige institucija prema zaštićenim područjima, gdje je tek oko tri posto područja u Republici Srpskoj pod zaštitom. Također se ističe da većina postojećih zaštićenih područja nemaju adekvatan sistem upravljanja.

Stručnjaci ističu da je BiH još uvijek daleko od adekvatne zaštite prirode, s obzirom na to da se često suočava s problemima kao što su zagađenje vazduha, ugrožavanje izvorišta i krčenje šuma. Neshvatljivo je da državne institucije ne rješavaju prioritetna pitanja vezana za zaštitu prirode, kao što su nezaštićena prirodna područja ili podrška izgradnji mini-hidroelektrana na rijeci Bjelavi.

Na Svjetski dan planete Zemlje, ekološka udruženja ističu važnost zaštite životne sredine i apeluju na institucije da prihvate prijedloge i implementiraju ih u praksi. Također, naglašavaju važnost podrške lokalnim inicijativama i udruženjima u procesu zaštite okoliša. Potrebno je usvojiti zakon o zaštiti prirode koji će biti usklađen sa EU direktivama i zabraniti gradnju mini-hidroelektrana u zaštićenim područjima.

Iako su napravljeni pomaci u oblasti zaštite životne sredine u BiH u posljednjih desetak godina, pitanja ekologije i zaštite okoliša i dalje nisu prioritetne. Nedovoljno se ulaže u rješavanje problema pročišćavanja otpadnih voda, upravljanja otpadom i zagađenja zraka. Ekološka udruženja su ključna u vršenju pritiska na državne institucije kako bi se postigla naprednija zaštita prirode u zemlji.