Sekularizacija u SAD: Amerikanci sve manje vezani za religiju
Sekularizacija, trend koji se u Americi razvija već više decenija, pokazuje sve veću prisutnost i u Sjedinjenim Američkim Državama. Prema istraživanjima javnog mnjenja, sve manji broj Amerikanaca smatra religiju „veoma važnom“ u svojim životima, dok sve više ljudi ne pripada ni jednoj verskoj zajednici.
Galupova anketa iz 1965. godine je pokazala da je 70% ispitanika smatralo religiju veoma važnom, dok danas taj procenat iznosi svega 45%. Osim toga, četvrtina Amerikanaca (26%) se ne vezuje ni za jednu religiju, što je porast u odnosu na prethodnu deceniju. Međutim, istraživanja pokazuju da ti ljudi ne planiraju promenu svog stava o pripadnosti veri, što ukazuje na dugoročan trend sekularizacije.
Pad broja vernika koji redovno idu u crkvu ukazuje na veliku promenu u američkom društvu. Politički naučnik Dejvid Kembel ističe da su Amerikanci u prošlosti održavali veze sa religioznim organizacijama, ali da se trend sada menja. Manje je verovatno da će se Amerikanci okupljati u grupama i organizacijama gde uče kako da sarađuju, što može doprineti sekularizaciji društva.
Jedan od mogućih razloga za ovaj trend može biti protivljenje religioznoj desnici među onima koji su već bili na „periferiji“ vjerskog života. Kembel ističe da mnogi Amerikanci povezuju religiju sa političkim desničarima, Republikanskom strankom ili podrškom bivšem predsedniku Donaldu Trampu, što ih može odvratiti od crkve.
Od Trampovog političkog uspona, bilježi se pad vernica među ženama. Ekstremna konzervativna retorika o pitanjima poput abortusa i uloge žena može odvratiti mlade od religije, pretvarajući ih u ateiste ili agnostike. Prema istraživanju Pju centra, 28% Amerikanaca se izjašnjava kao ateisti ili agnostici, što ukazuje na sve manji uticaj religije u društvu.
Rast broja osoba koje se ne vezuju ni za jednu religiju počeo je posle Hladnog rata, navodi Kembel. Pandemija kovida 19, koja je primorala verske institucije da pređu na virtuelne službe, može dodatno ubrzati ovaj trend. Mlađe generacije traže autentičniji pristup veri i ne vide crkve kao odgovor na društvene nepravde, već se okreću drugim oblicima angažovanja.
Ipak, pitanje je kako će se Amerika razvijati u budućnosti s obzirom na svoje verske simbole i tradicije. Iako postoji trend sekularizacije, verovatno je da će religija u nekom obliku i dalje biti prisutna u američkom društvu. Važno je pratiti kako će se odnosi između politike i religije menjati u ovom procesu. Ako dođe do veće sekularizacije, Amerika će možda slediti put drugih sekularnih zemalja koje su demokratske i srećne.
U svakom slučaju, trend sekularizacije u Americi je ubrzan, a sve veći broj ljudi se okreće drugim oblicima duhovnosti ili se ne vezuje ni za jednu religiju. Ovo je važan trenutak za američko društvo, koje se suočava sa promenama u tradicionalnim oblicima verskog života i mora pronaći nove načine da zadovolji duhovne potrebe svojih građana.
