Aleksandar Dragićević, ekološki aktivist, upozorava na trend betonizacije katuna u Crnoj Gori i moguće posledice koje bi to moglo imati na autentični prirodni ambijent. On ističe da bi takav trend mogao dovesti do uništavanja prirodnog okruženja, ali i pravljenja slične greške kao u Albaniji.
Prema njegovim rečima, na Prokletijama sa albanske strane 2006. godine bilo je samo 130 registrovanih turista, dok je 2010. godine taj broj porastao na 7.500, a u avgustu 2023. godine na 130.000 turista. On ističe da su Albanci napravili grešku betonizacijom prostora, koju Crna Gora ne sme ponoviti. Dragićević upozorava da turisti iz zemalja poput Nemačke, Belgije, Holandije i Francuske žele autentično iskustvo, uključujući boravak na katunima i uživanje u poljoprivredi, a ne u boravku u betonskim građevinama.
S obzirom na to, ako država ne reaguje odlučno na ovaj problem, Dragićević ističe da bi to moglo ugroziti spoj turizma i poljoprivrede na katunima u Crnoj Gori. On ističe važnost očuvanja autentičnog prirodnog okruženja i izbegavanje grešaka poput betonizacije, kako bi se privukli turisti koji traže autentično iskustvo u prirodi.
Betonizacija katuna predstavlja ozbiljan problem koji bi mogao imati dugoročne posledice na prirodu i turizam u Crnoj Gori. Prema rečima Dragićevića, postoji rizik od uništavanja autentičnog prirodnog ambijenta i gubitka specifičnog šarma koji privlači turiste iz različitih zemalja. Stoga je važno da se preduzmu odgovarajuće mere kako bi se zaštitilo prirodno okruženje i sačuvao spoj turizma i poljoprivrede na katunima.
Nacionalni parkovi Crne Gore igraju ključnu ulogu u očuvanju prirode i privlačenju turista, te je važno da se preduzmu adekvatne mere kako bi se sačuvala autentičnost ovih područja. Turisti iz Nemačke, Belgije, Holandije i Francuske uglavnom traže autentično iskustvo u prirodi, uključujući boravak na katunima i uživanje u tradicionalnoj poljoprivredi. Stoga je važno da se izbegne betonizacija prostora kako bi se sačuvalo prirodno okruženje i privukli turisti koji traže autentično iskustvo.
Dragićević ističe primer Albanije kao upozorenje na posledice betonizacije prirodnog okruženja. Prema njegovim rečima, zabrinjavajući porast broja turista na Prokletijama sa albanske strane doveo je do devastacije prostora i autentičnog utiska, te bi Crna Gora trebala da izbegava slične greške kako bi sačuvala prirodno okruženje. U suprotnom, postoji rizik od uništavanja prirodnog ambijenta i gubitka šarma koji privlači turiste.
S obzirom na rastući broj turista u Crnoj Gori, posebno na katunima, važno je preduzeti mere kako bi se očuvao autentični prirodni ambijent i sačuvala privlačnost ovih područja za turiste iz različitih zemalja. Betonizacija katuna predstavlja ozbiljan problem koji bi mogao imati dugoročne posledice na turizam i poljoprivredu, te je važno da se preduzmu odgovarajuće mere kako bi se sačuvao spoj prirode i tradicije.
