U Hrvatskoj je nedavno zabilježen zemljotres jačine 4 po Rihteru u epicentru, sa epicentralnim intenzitetom od VI stepeni Merkalijeve skale. Prema preliminarnim podacima, zemljotres se desio na dubini od 10 kilometara. Iz Sektora za seizmologiju ističu da je na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja u tom regionu, ovaj zemljotres mogao izazvati samo manje materijalne štete u epicentralnom području.

Zemljotresi su prirodne katastrofe koje se mogu dogoditi bilo gdje i bilo kada, a Hrvatska je jedna od zemalja koja je podložna ovakvim događajima. S obzirom na geološku aktivnost u regiji, seizmičke aktivnosti su relativno česte, ali su većina zemljotresa manje jačine i ne uzrokuju veće štete. Međutim, jači zemljotresi poput ovog nedavnog mogu imati ozbiljne posljedice po ljude i infrastrukturu.

U svijetu postoji niz metoda i tehnologija za praćenje seizmičkih aktivnosti i predviđanje potencijalnih zemljotresa. Sektori za seizmologiju širom svijeta imaju važnu ulogu u analizi seizmičkih podataka, praćenju aktivnosti seizmičkih rojeva i predviđanju potencijalnih zemljotresa. Korištenje naprednih tehnologija kao što su seizmičke stanice, geodetske mreže i satelitski sustavi omogućava bolje razumijevanje seizmičke aktivnosti i brže reagiranje u slučaju potresa.

Zemljotresi su prirodni procesi koji se odvijaju pod zemljinom površinom kada dođe do puknuća stijena i oslobađanja energije. Ta energija se širi kroz tlo u obliku seizmičnih valova i može uzrokovati podrhtavanje tla, oštećenje zgrada i infrastrukture te potencijalno ozlijediti ljude. Jačina zemljotresa se mjeri pomoću Magnitude Skale i Merkalijeve skale, koje nam daju informacije o intenzitetu i posljedicama potresa.

U slučaju jačeg zemljotresa, važno je imati dobar plan evakuacije i znati kako se ponašati u takvim situacijama. Ljudi trebaju biti educirani o tome kako se ponašati u slučaju zemljotresa, gdje su sigurna mjesta za sklonište i kako se pravilno ponašati nakon potresa. To može spriječiti ozljede i smrtne slučajeve te smanjiti materijalnu štetu.

U Hrvatskoj postoji nacionalni sustav za upravljanje u katastrofama, koji uključuje sve relevantne institucije i službe koje se bave pripremom, reagiranjem i obnovom nakon prirodnih katastrofa. U slučaju zemljotresa, hitne službe moraju biti spremne reagirati brzo i efikasno kako bi pružile pomoć onima koji su pogođeni potresom. To uključuje evakuaciju ljudi iz ugroženih područja, pružanje medicinske pomoći ozlijeđenima te procjenu štete i obnovu infrastrukture.

U posljednjih nekoliko godina, Hrvatska je bila svjedok nekoliko jačih zemljotresa koji su uzrokovali ozbiljne štete po gradovima i naseljima. Najčešće posljedice zemljotresa su oštećenja zgrada, popucane ceste i pukotine u tlu, ali se mogu dogoditi i rušenja građevina i žrtve među ljudima. Zato je važno da ljudi budu svjesni prirodnog rizika od zemljotresa i poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se zaštitili.

Seizmičke aktivnosti se mogu predvidjeti i praćenjem promjena u podzemnim tlakovima, povećanju broja manjih potresa i promjenama u seizmičkim valovima. Te informacije se mogu koristiti za predviđanje potencijalnog zemljotresa i upozorenje stanovništva na moguće opasnosti. Međutim, predviđanje zemljotresa je složen proces i nije uvijek moguće precizno predvidjeti kada će se i gdje će se dogoditi potres.

U slučaju zemljotresa, važno je ostati smiren i slijediti upute lokalnih vlasti o evakuaciji i sigurnim mjestima za sklonište. Također je važno imati pripremljen plan za hitne situacije i opremljen pribor za prvu pomoć kako bi se brzo mogla reagirati u slučaju ozljeda ili potrebe za evakuacijom. Zaštita od seizmičkih aktivnosti je važan dio planiranja zaštite od prirodnih katastrofa i građani trebaju biti svjesni rizika od zemljotresa i kako se zaštititi u slučaju potresa.